U organizaciji Muzeja likovnih umjetnosti i udruge Val kulture, u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku u petak 30. lipnja 2017. u 19 sati bit će otvorena izložba radova Ive Friščića pod nazivom Neću ravnalo, hvala.
Izbor radova koji će biti predstavljeni osječkoj publici prikazuje stvaralački put Ive Friščića od vremena prvih ozbiljnijih radova nastalih još tijekom umjetnikovog srednjoškolskog obrazovanja, pa sve do kasnih radova nastalih početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Naglasak je stavljen na geometrijsku fazu stvaralaštva, preciznije na radove nastale između 1972. i 1974. godine, dok radovi koji prethode i slijede toj fazi svjedoče o bitnim aspektima Friščićevog stvaralaštva.
Radovi iz Friščićeve geometrijske faze u sklopu izložbe “Neću ravnalo, hvala” nastali su paralelno s poznatim ciklusima ‘Sile prostora’ i ‘Prodor crte’ koji su obrađeni i u monografiji Vladimira Malekovića iz 1982. godine. Riječ je o djelima koja su po prvi put predstavljena hrvatskoj publici na izložbi organiziranoj i postavljenoj od strane organizatora udruge Val kulture u Galeriji Pikto u Zagrebu u periodu od 21. lipnja 2016. do 5. srpnja 2016. godine, a koje će u sklopu projekta putujuće izložbe Ivo Friščić: Neću ravnalo, hvala u 2017. godini moći vidjeti posjetitelji u Osijeku, Koprivnici, Križevcima, Opatiji i Bjelovaru.
Cilj ovog projekta je obilježiti 80. obljetnicu rođenja našeg velikog slikara Ive Friščića u 2017. godini prezentirajući zanimljivu i specifičnu dionicu njegovog stvaralačkog opusa hrvatskoj javnosti u gradovima koji su iskazali interes za ugošćivanjem izložbe u svojim institucijama, a riječ je o sljedećim ustanovama:
1. Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
2. Muzej grada Koprivnice, Koprivnica
3. Gradski muzej Križevci, Križevci
4. Hrvatski muzej turizma, Opatija
5. Gradski muzej Bjelovar, Bjelovar
Ivo Friščić osebujno je ime hrvatskog slikarstva XX. stoljeća. Vrijedan, svestran i uvijek otvoren prema novom i nepoznatom, okarakteriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspostavio je nov odnos prema svijetu i suvremenosti istražujući nove mogućnosti prostora i pokreta.
Opisan kao ljudina hladnog i analitičkog pogleda, ali toplih očiju i stidljivog smiješka, bio je utjelovljenje suprotnosti koje je prenosio na svoja platna: sraz realnosti i imaginacije, organizacije i improvizacije, svrhovitosti i estetike.
“Neću ravnalo, hvala” naziv je izložbe kojom se višestruko interpretira bit stvaralaštva Ive Friščića. Prvobitno, naziv tumači dvojnost autorovog karaktera utemeljenog na egzistencijalnim proturječnostima. Svaki sukob, neočekivani zaokret i promjenu karakterizira konvergentan duhovni doživljaj koji objedinjuje cjelokupni opus u koherentno djelo. Nadalje, naziv izložbe govori o vrlo plodonosnom razdoblju Friščićevog apstraktnog slikarstva geometrijskih obilježja u kojem se autor nije rukovodio očekivanom intelektualnom strogoćom kako bi postigao formalnu čistoću, već je emocijama rekadrirao plohe, boje i linije stvarajući nove prostore bazirane na čistom nagonu, te ispunjene pokretom i energijom.
Izbor djela predstavljenih na ovoj izložbi prikazuje stvaralački put Ive Friščića od vremena prvih ozbiljnijih radova nastalih još tijekom njegovog srednjoškolskog obrazovanja, pa sve do kasnih radova nastalih početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Naglasak je na geometrijskoj fazi stvaralaštva, preciznije na radovima nastalima između 1972. i 1974. godine, dok radovi koji prethode i slijede toj fazi svjedoče o bitnim aspektima Friščićevog stvaralaštva.”
Iz predgovora Sonje Švec Španjol
Katalog izložbe možete preuzeti ovdje.
U utorak 5.7.2016. godine zatvorena je izložba Ive Friščića “Neću ravnalo, hvala” koja je za sve zainteresirane bila otvorena od 21. lipnja 2016. u Pikto galeriji u Branimir centru, u suradnji s udrugom Val kulture.
Izložba “Neću ravnalo, hvala” predstavila je izbor radova iz opusa poznatog hrvatskog slikara Ive Friščića nastalih najvećim dijelom tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te nekolicinu djela iz najranijeg i kasnog perioda stvaralaštva. Riječ je o djelima izuzetne umjetničke vrijednosti i značaja za istraživanje početaka i korijena opusa Ive Friščića kao i za povijest hrvatske likovne umjetnosti druge polovice XX. stoljeća.
Djela koja su bila prezentirana na izložbi nisu do sada bila izlagana, te pružaju uvid u umjetnikovo stvaralaštvo, koje je bilo na tragu zbivanja u tadašnjoj europskoj i svjetskoj umjetnosti. Riječ je o jednoj vrsti posthumnog povratka i valorizacije ranih stvaralačkih dometa velikog slikara Ive Friščića u hrvatsku kulturnu javnost.
Na izložbi je bilo izloženo oko dvadesetak radova, većinom ulja na platnu, iz slikareva vrlo plodnog i oblikovno zanimljivog stvaralaštva iz prve polovice 70tih godina XX. stoljeća.
Izložba je bila sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i HAZU
________________________________________
BIOGRAFIJA UMJETNIKA:
Rođen je u Velikom Korenovu kraj Bjelovara 8. prosinca 1937. godine. Osnovnu školu pohađao je u Bjelovaru, a Učiteljsku školu završio je u Križevcima. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1956. godine. Studij je nastavio na grafičkoj specijalki prof. Marijana Detonija i Alberta Kinerta. Od 1968. do 1972. godine bio je suradnik Majstorske radionice prof. Krste Hegedušića. Radio je kao tehnički urednik u izdavačkom poduzeću “Naprijed” u Zagrebu te bio urednik dječjeg časopisa “Radost”. Na Akademiji likovnih umjetnosti od 1973. godine radi kao asistent, a 1978. godine postaje docent. Iste godine dobiva nagradu za grafiku na X. zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike u Zagrebu, te sudjeluje na 39. biennalu u Veneciji.
Imao je oko četrdesetak samostalnih izložbi i sudjelovao je više od 150 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Pariz, Beč, Atena, New Delhi, Venecija, Madrid, Kyoto, Carigrad, Dublin, Manchester, Peking, Haarlem, London, Bukurešt i drugdje). Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za slikarstvo i grafiku. O njemu su pisala velika hrvatska likovno-kritičarska imena: Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Josip Škunca, Kruno Prijatelj, Darko Schneider, Mladenka Šolman, Josip Depolo, Zdenko Rus i mnogi drugi, a od istaknutih imena iz književnih krugova Željko Sabol, Nikica Petrak i Branislav Glumac. Umro je 11. prosinca 1993. godine u Zagrebu.
Dodatno o izložbi možete pročitati ovdje
TV prilog pogledajte u emisiji HRT-a Vijesti iz kulture (početak na 4:58 min)