Prošlo je godinu i po dana otkako je započeto istraživanje na temu običaja Ivanjskih krijesova u Poljičkoj Kneževini. Istraživanje, vođeno u Gornjim Poljicima i u dijelu Srednjih Poljica, objedinjeno je u rad čiji autor je Goran Mikas. Svrha ovog kao i svih drugih Mikasovih radova je očuvanje bogate i zanimljive kulturne baštine Gornjih Poljica.
Mikasov rad Od Cvitnjaka do Cvitnjaka donosi detaljan opis cvitnjačkih obreda, ističe njegovu važnost za seosku zajednicu, a obredne se radnje također analiziraju i sa mitološkog aspekta. Naziv Cvitnjak izvorniji je naziv od kasnije uvriježenog Svitnjaka, a taj izvorni naziv se sačuvao u Gornjim i dijelu Srednjih Poljica. Zanimljive su razlike u izvođenju samog obreda na tako malom području kao što je Poljička Knežija. Poljičani su više važnosti pridavali Cvitnjaku nego svim drugim običajima prvenstveno zbog društvenog aspekta obreda: vatra poziva ljude na okupljanje i druženje. Poljičani su također bili poznati po svome jedinstvu, slobodarskoj slozi u kojoj su skladno živjeli, a običaji povezani s Cvitnjakom reflektiraju taj duh prisnog zajedništva koji danas, nažalost, polako nestaje. Ovaj rad donosi mnoge zanimljive informacije o Cvitnjaku te osvjetljava dosad nepoznate detalje i različitosti. Jedinstvo u različitosti je jedna od suštinskih karakteristika poljičkog duha. Na to zorno ukazuje i slavni Poljički statut (poznat još i kao Poštovani statut), temeljen na dubokom poštivanju prava na život i raznolikost: u Poljicima “svak živ more bit”.
Goran Mikas rođen je 1985. godine u Splitu, a svoje djetinjstvo proveo je u malenom zaseoku Vela Njiva koje pripada selu Srijane u Gornjim Poljicima. Od malena je bio u bliskom doticaju sa jedinstvenim načinom života koji se odvijao u seoskoj zajednici te je bio svjedokom prepričavanja raznih legendi i priča koje su se pripovijedale oko vatre komina. Goran je i solist na nekoliko tradicijskih glazbala (diple, gajde, lijerica, dvojnice, armenski duduk…) te glavni osnivač i član etno benda Plet. Kroz nekoliko uspješnih projekata prezentirao je tragove staroslavenskih vjerovanja prisutnih u običajima, narodnim pjesmama, nazivima gornjopoljičkih mjesta i na građevinama (crkve, seoske kamene kuće) Poljica, što je rezultiralo suradnjom s udrugom Val Kulture, uz čiju potporu održava i niz predavanja na temu mitologije i etnologije drevne Poljičke Knežije.
Istraživanje za ovaj rad odvijalo se u selima i zaseocima u Gornjim Poljicima: Srijane (Dolove,Vela Njiva, Končul, Nečaj), Gornje Polje (Šinkovići, Putišići, Zeljkovići), Donji Dolac te u selima Kostanje i Gata u Srednjim Poljicima.