U Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu, u petak, 7. veljače, u 19:00 sati, otvorena je izložba slika Vladimira Dodiga Trokuta naslovljena ”O cvijeću i krilatim stvorenjima”. Izložba ostaje otvorena do 21. veljače. Organizator izložbe je Ivor Zidarić, predsjednik udruge Val kulture, a kustos izložbe Nikola Albaneže.
Predgovor i biografija:
Najava izložbe: Vladimir DodigTrokut
U djelovanju Vladimira Dodiga Trokuta nije bilo mjesta dvojbama. S potpunim
uvjerenjem izražavao je svoje uvide o najrazličitijim, zapravo bilo kojim temama,
sa sigurnošću radio u svakoj aktivnosti kojom se u pojedinim trenucima bavio.
Premda takav izostanak sumnji u pravilu ukazuje na opasno poluznanje i
pretencioznost umišljene sveznalice, takav sud za Trokuta – barem za one koji
su ga poznavali – nije vrijedio. Predstavljajući se kao žrec, alkemičar, mistik, on je
izranjao iz podsvijesti, iznosio rezultate nesvjesnih procesa, odnosno, kako je
sam u razgovoru ustvrdio: „Ja se projiciram iznutra prema van da bih se izvana
bolje vidio i iznutra se bolje razumio”. Naravno, skeptičnome umu to je zazorno
tumačenje koje nam nije nužno doslovno prihvatiti, a da ipak osvijestimo
neobične rezultate svestranoga Trokutova stvaralaštva.
Intenzivnom sakupljačkom strašću prikupljao je neizmjerne količine raznolikoga
materijala te ga najšira javnost ponajviše poznaje kao osnivača Anti-muzeja;
sudionikom je anarhističkih okupljanja i akcija s kraja šezdesetih godina prošloga
stoljeća; predstavnik je konceptualne i performativne prakse; no pored svega
toga, on je također i autor konvencionalnijih uradaka – uvjetno govoreći, u
odnosu na prethodno navedeno – poput crteža i slika.
Nezainteresiran za preslikavanje prirode, Trokut je u svojem likovnom radu –
ispunjenom primordijalnim karakterom crteža i „arhetipskim znakovima” 1 –
iskazivao uređeni nered svijeta. Za njega je slika „astralna struktura”, naprosto
poligon za intospektivne istine koje su jedine važne, a ne umjetnost sebe radi.
Zaogrnut misterijem, pod čijim plaštom iskri simbolička forma, Trokutovog bismo
leptira raširenih krila – u letu neodređenim, eteričnim prostorom – mogli shvatiti
predodžbom faze uskrsnuća koja slijedi nakon faze gusjenice i čahure, odnosno
razdoblja života i smrti. Kao produžeci vitkih cvjetova oni trepere na mjestu; pa
ipak, njihova je statičnost ispunjena frekvencijom života.
Naime, ni na razini rukopisa Trokut se ne koleba (kako bi i mogao, prisjetimo li se
da je rukopis izgradio u počecima kada crteže „izvodi u mraku”!?); premda mu je mrljolik i ustreptao, njime autor pogađa kao strijelac mirne ruke i tvori kompozicije
elementarnih odnosa, ali i slojevito izrađenih površina. Tu su rojevi leptira i jata
ptica – pojućih, nabeskih – kojima se i bradati, ponekad okriljeni demiurg
pridružuje. Na tim je kompozcijama Trokut ponovno poput kolekcionara koji
dobrom voljom skrbi o svakome, ne zanemarujući ni najneuglednije stvorenje.
Stoga, ne budite pogleda ohola, svrnite se na njihovu beznačajnost kako biste im
uvidjeli veličinu jer upravo u tome jest Trokutova alkemija.
Izložba O cvijeću i krilatim stvorenjima – kao mali presjek tek jednoga dijela
kreativnih raspona Vladimira Dodiga Trokuta – poziv je na upoznavanje i
otkrivanje njegove „ne-umjetnosti” te istraživanje i predstavljanje toga začudnoga
svijeta autora koji je uvijek bio u svestranoj opoziciji prema etabliranoj umjetničkoj
sceni. Međutim, za svaku alternativnu, autsajdersku produkciju – ukoliko svojom
kvalitetom pobudi pažnju – pojavljuje se zajednička tendencija: neizbježno
premještanje u središte pozornosti. Sila koja to čini je ponajprije kolekcionarski
interes, u stopu praćen stručnim.
TEKST: NIKOLA ALBANEŽE
Vladimir Dodig Trokut (rođen 4. travnja 1949. u Kranju) je hrvatsko-svjetski likovni umjetnik,
šaman, sakupljač umjetnina, galerist, muzeolog, donator, povjesnik, antropolog, teoretičar,
predavač, publicist, tvorac mnogobrojnih muzejskih projekata i proizvodnih poligona –
tvornica-muzeja; osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja. Više na: http://anti-
muzej.com/vladimir-dodig-trokut